U sklopu projekta Čuvari Jadranskog mora, koji učenici osmih razreda provode ove školske godine (zajedno s voditeljicom projekta profesoricom Jasminkom Dubravicom, profesoricom Katarinom Kraljev te svojim razrednicama Marijom Perin i Marijanom Sorić), održano je predavanje i interaktivni susret s profesionalnim roniocem Ivanom Gregovom iz ronilačkog kluba Discovery Scuba Preko. Gost predavač svojim bogatim iskustvom ronjenja u svim svjetskim morima učenicima je na zanimljiv i inspirativan način približio temu aktivnog sudjelovanja u očuvanju i brizi o moru.
Susret je otvorila profesorica biologije Jasminka Dubravica, koja je učenicima uvodno predstavila Jadransko more – njegove posebnosti, bogatstvo života koji ga nastanjuje te ugroženost s kojom se danas suočava. Učenicima je predstavila i neke od najvažnijih stanovnika našeg mora: posidoniju, morsku travu koju je nazvala “plućima mora” jer proizvodi kisik i pruža zaklon sitnoj ribi, dobre dupine kao najpoznatije i najdruštvenije stanovnike Jadrana koje naši osmaši već dobro poznaju jer su jednoga prošle godine i posvojili, glavatu želvu koja često pluta do sjevernog Jadrana u potrazi za hranom, te plemenitu perisku, najveći i danas strogo zaštićeni školjkaš Jadrana koji pročišćava morsku vodu.
U uvodnom dijelu učenici su čuli/podsjetili se i o glavnim opasnostima koje ugrožavaju naše Jadransko more – plastici i otpadu, otpadnim vodama i industrijskom onečišćenju, prekomjernom ribolovu te invazivnim vrstama koje se zbog zagrijavanja mora sve češće nastanjuju u Jadranu. Nakon ovog uvoda, riječ je preuzeo gost predavač Ivan Gregov, koji se svojim bogatim iskustvom ronjenja nadovezao na iznesene teme te ih učenicima približio kroz vlastite, životne primjere. Ivan Gregov podijelio je s učenicima brojne primjere iz vlastite prakse, prije svega priče o spašavanju morskih životinja zapletenih u ribarske mreže. Donio je i fotografije snimljene tijekom ronjenja na kojima su vidljive životinje zarobljene plastičnim otpadom, a učenicima je objasnio i koliko je pritom potreban oprez – primjerice, morske kornjače imaju oštre zube, što je sam iskusio kada je jednu od njih oslobađao iz mreže. Upečatljivo je bilo objašnjenje da izgubljena ribarska mreža ne ugrozi samo jednu životinju: nakon što uhvaćena i uginula životinja istrune, mreža se ponovno vraća na površinu mora i nastavlja loviti nove žrtve. Učenicima je bilo posebno zanimljivo slušati o tome kako se ponašati u susretu s morskim psom, kao i o njegovom osobnom doživljaju susreta s orkom. Kroz priču o ronjenju kao svom životnom pozivu, gost je istaknuo da upravo ljubav prema moru roniocima pomaže suočiti se s opasnim situacijama koje ta profesija ponekad nosi. Predstavio je i osnovnu opremu za scuba ronjenje te ispričao neke zanimljive anegdote s ljudima koji su prvi put zaronili, a među njima je i ona kako je jednoj ženi krv nakon što se porezala na kamen postala zelena jer se boje u dubini mijenjaju.
Tijekom razgovora učenici su obnovili i produbili znanje o vremenu potrebnom da se pojedini predmeti razgrade u moru – naučili su da nekima od njih treba i do 500 godina. Ovu je spoznaju gost dodatno potkrijepio zorno: donio je izronjenu ambalažu za ulje proizvedenu osamdesetih godina prošlog stoljeća, pronađenu nedaleko od plaže na kojoj se učenici inače kupaju, čime im je problem onečišćenja mora približio na potpuno konkretan način.
Susret s Ivanom Gregovom uvjerio je učenike da svatko od nas, malim svakodnevnim postupcima, može pridonijeti očuvanju mora i morskog svijeta, da jejedina valuta koja može spasiti more – ljubav prema moru.
